Wall Street je završio tjedan u minusu nakon najava novih carina od strane Donalda Trumpa, rasta inflacijskih očekivanja i slabijih od očekivanih izvještaja o zaposlenosti. Tehnološke dionice, uključujući Amazon i Alphabet, zabilježile su pad.
S&P 500 završio je znatno niže u petak dok su ulagači dobili slabije od očekivanog izvješće o zaposlenosti uz nagli porast inflacijskih očekivanja, upravo u trenutku kada je predsjednik Donald Trump najavio nove carinske mjere koje će stupiti na snagu ovaj tjedan.
U tjednu je referentna vrijednost S&P 500 pala za 0,2%, dok je tehnološki bogat Nasdaq pao za 0,5%. Blue-chip Dow Jones također je pao 0,5%.
Bio je to turbulentan tjedan. Američke dionice su pale početkom tjedna u ponedjeljak nakon što je predsjednik Donald Trump tijekom vikenda najavio carine od 10% na Kinu. Također je predložio, a zatim privremeno obustavio, carine od 25% na Kanadu i Meksiko. S&P 500 je tada rastao tri dana zaredom zahvaljujući odgodi carina, da bi ponovno pao u petak. Uoči uvođenja carina, EU je već pokušala ponuditi ustupke koji bi mogli dovesti do sporazuma. Bernd Lange, šef odbora za trgovinu u Europskom parlamentu, izjavio je za Financial Times u petak da je blok spreman smanjiti svoju uvoznu carinu na automobile od 10% u EU kako bi se približila stopi od 2,5% koju naplaćuju SAD.
Pokazatelj potrošačkog povjerenja sa Sveučilišta Michigan neočekivano je pao u veljači, ali su jednogodišnja inflacijska očekivanja porasla na 4,3% u odnosu na 3,3% – što je najviša razina od 2023. godine. Istraživanje može ukazivati na to da potrošači postaju sve zabrinutiji da bi Trumpove carinske politike mogle ponovno potaknuti rast cijena i narušiti širu gospodarsku aktivnost. U međuvremenu najnoviji podaci pokazali su da je broj zaposlenih izvan poljoprivrede porastao za 143.000 u siječnju, što je pad u odnosu na revidiranu razinu od 307.000 u prosincu, te manje od očekivanih 169.000.
Dionice Amazona pale su po objavi financijskog izvješća, uz tjedni pad od 3,6%, nakon što je kompanija prognozirala prodaju u prvom kvartalu 2025. u rasponu od 151 milijarde do 155,5 milijardi dolara, što je slabije od procijenjenih 158,33 milijarde dolara. Iako je tvrtka izvijestila o jačim od očekivanih zaradama u posljednjem kvartalu 2024., očekuje se da će njeni prihodi u 1. kvartalu biti pod povećanim pritiskom zbog jačeg dolara, što bi moglo sputati povrate od e-trgovine na inozemnim tržištima. Amazonova cloud jedinica Amazon Web Services također je zabilježila slabije od očekivanih zarade, pridruživši se Microsoftu i Googleu koji su također objavili slabiji rasta cloud usluga.
Alphabet je po objavi svojeg financijskog izvješća rekao da planira potrošiti 75 milijardi dolara na razvoj svojih sposobnosti umjetne inteligencije ove godine, što je znatno više od 58 milijardi dolara kapitalnih izdataka koje su analitičari predvidjeli. Zabrinutost i pad cijene od čak 9% na tjednoj razini je očekivana posebno nakon pojave jeftinijeg modela umjetne inteligencije kineskog start-upa DeepSeeka. Tvrdnja DeepSeek-a da njihov model pruža usporedivu performansu s OpenAI-jevim ChatGPT-om uz manje napredne čipove i uz znatno niže troškove naišla je na široki skepticizam, te je izazvala zabrinutost oko nužnosti masivne potrošnje na umjetnu inteligenciju. Izvršni direktor Alphabet-a, Sundar Pichai, rekao je pak da su Google-ovi modeli umjetne inteligencije Gemini po učinkovitosti – slični DeepSeek-ovim. Pored toga, razočaranje oko Alphabet-ovih brojeva potaknula je i njegova ključna divizija cloud usluga. Prihodi te divizije porasli su za 30% u četvrtom kvartalu na 11,96 milijardi dolara, što je usporavanje u odnosu na rast od 35% u prethodnom kvartalu.
Iako generalno sezona objave financijskih izvještaja na Wall Streetu ide dobro, većina velikih tehnoloških kompanija do sada je – razočarala.