Wall Street je pao u srijedu jer je zabrinutost zbog potencijalne bankarske krize, ovaj puta u Europi, izazvane problemima sa Credit Suisseom, izvršila pritisak na šire tržište. Dow Jones je jučer završio niže 280,83 boda, ili 0,9%, zatvorivši na 31.874,57. S&P 500 je pao 0,7% na 3.891,93 bodova, dok je Nasdaq ostvario mali dobitak, popevši se 0,05% na 11.434,05 bodova. Američke dionice završile su dan daleko od svojih najnižih vrijednosti. Dow Jones je u jednom trenutku pao za 725 bodova, a S&P 500 je tijekom dana nakratko bio u minusu na nivou cijele godine.
Wall Street je povratio dio gubitaka jučer u poslijepodnevnom trgovanju nakon najave švicarskog regulatora da će središnja banka dati Credit Suisse likvidnost ako bude potrebno. Ulagači su bili zabrinuti nakon što je Saudijska nacionalna banka, najveći ulagač Credit Suissea, rekla da više ne može osigurati financiranje Credit Suisse zbog regulatornih razloga. Vijest je stigla nakon što je švicarski zajmodavac ranije ovog tjedna rekao da je otkrio određene materijalne slabosti u svojoj internoj kontroli nad financijskim izvješćivanjem za 2021. i 2022. godinu. Dionica Credit Suisse uvrštene na američke burze zatvorena je gotovo 14% niže jučer.
Neke tehnološke dionice nadmašile su širi trend rasprodaje tržišta u srijedu, poput Netflixa (NFLX) i Alphabeta (GOOGL) koji su porasli za 3,3% odnosno 2,7%. Amazon (AMZN) i Meta (META) porasli su po oko 1%, Intel (INTC) 1,4%, dok je Microsoft (MSFT) porastao 1,8%
Posljednjih dana, kriza u financijskom sektoru usredotočena je na američke regionalne banke, uslijed propasti Silicon Valley Bank zbog lošeg upravljanja vlastitim financijama pred osam povećanja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi u posljednjih 12 mjeseci. Pozornost je pak u srijedu bila usmjerena na velike banke. “Svjedoci smo bankovnog previranja koje je započelo u Silicijskoj dolini, a sada se širi cijelim svijetom”, rekao je Edward Moya, viši tržišni analitičar u Oandi. Dionice velikih američkih banaka pale su u skladu sa problemima Credit Suisse pa je tako Citigroup (C) pao 5,4%, dok su Wells Fargo (WFC) i Goldman Sachs (GS) svaki izgubili više od 3%. Regionalne banke, koje su se u utorak oporavile te doprinijele pozitivnom raspoloženju na širem tržištu, ponovno su pale u srijedu. SPDR S&P Regional Banking ETF (KRE) je jučer izgubio 1,6%.
Poznati profesor financija na Whartonu Jeremy Siegel smatra da će sljedeća godina biti bolja godina za tržišta. “Mislim da će u drugoj polovici 2023. vjerojatno biti još više ublažavanja, a zarada (kompanija op.a.) neće biti tako dobra kao što sam prije mislio. Ali mislim da mi 2024. izgleda puno bolje ako kamatne stope ne podignemo onoliko koliko je Fed planirao”, rekao je Siegel. Uoči sastanka sljedećeg tjedna, Siegel očekuje da će Federalne rezerve primijeniti povećanje kamatne stope od 0,25 postotnih bodova i signalizirati “blagu pauzu” u svojim naporima u borbi protiv inflacije, bilježeći hlađenje inflacije i neočekivani pad veleprodajnih cijena u veljači. “Neće se obvezati na pauzu, ali mislim da će ton biti potpuno drugačiji od onoga koji smo imali nakon prošlog sastanka. Do lipnja bi se moglo dogoditi smanjenje kamatne stope – ranije nego što se očekivalo“, zaključio je Siegel.
Prema CME FedWatch alatu, ulagači procjenjuju trenutno 41,9% šanse da će ciljana kamatna stopa pasti na između 3,5% i 3,75%, ili čak niže, do prosinca ove godine. To bi bilo niže od trenutnog cilja od 4,5% i 4,75%, što implicira najmanje 100 baznih bodova smanjenja kamatnih stopa do posljednjeg sastanka Fed-a 2023. godine. To označava oštar preokret od prije tjedan dana, kada su ulagači davali pristojne šanse da kamatne stope idu prema 6% ove godine i da tamo ostanu neko vrijeme. Ulagači sada vide 50,5% šanse za pauzirajte sljedeći tjedan (bez povećanja kamatne stope) i 49,5% vjerojatnosti porasta za samo 0,25%.
Nafta (WTI) trenutno oko 68 USD, nakon što je jučer u jednom trenutku pala na najniže razine koje nisu viđene od 2021. godine.
10Y obveznica trenutno oko 3,50%.